|
Radio Beograd 2, ARS SONORA
3. decembar 2007.
Ivana KomadinaCrkva Sv. Petra
NADA KOLUNDŽIJA - MORTON FELDMAN: TRIADIC MEMORIES
"...Pijanistkinju
Nadu Kolundžiju znam već 30 godina. Isto toliko, zahvalna sam joj
što u Beograd donosi muziku koju niko pre nje, ovde, nije usudio
da dotakne: Kejdža, Satija, Andrijsena, Kagela, Berija, Krama, Mesijana,
Skemptona... Već tri decenije, svedok sam njene spremnosti da sa
najvećom posvećenošću uroni i u partiture mnogih srpskih kompozitora,
onih etabliranih i onih koji tek počinju...
Nalik molitvi, svi ti zvuci samo bi okrznuli tišinu i vratili se
u nju, u nizu čije trajanje izmiče opažanju protoka vremena. Nisam
u stanju da kažem koliko je to trajalo: samo par minuta ili više
od jednog sata. Ne mogu tačno da se setim ni početka, ni kraja.
Sećam se samo da su me već prvi zvuci povukli sa sobom, kao veliki
talas, koji zahvata i odvlači daleko van obale: na samu sredinu
okeana, tamo gde jedino ima smisla prepustiti se i plutati...
U jednom trenutku, nastupila je tišina, onda se čuo aplauz, označavajući
da je koncert završen. Upalila su se svetla, čarolija je iščilela.
Prvo čega sam se setila jeste da, pored Nade Kolundžije, znam tek
nekolicinu pijanista, koji bi mi dozvolili da ih uopšte ne primetim
dok sviraju: koji su u stanju da se potpuno povuku pred muzikom,
nad čijom su partiturom proveli mesece rada. I da ta činjenica obesmišljava
svaki pokušaj analize interpretacije: samim tim što je potpuno neprimetna,
takva interpretacija jeste ultimativna. "
NOVI ZVUK br. 26
Ana Kotevska
NADA KOLUNDŽIAJA - SAVREMENA MUZIKA
Guarnerius 2005
Na drugom kompakt disku novog
beogradskog muzičkog izdavača, Centra lepih umetnosti Jovana Kolundžije
- Guarnerius, predstavljen je živi snimak resitala koji je Nada
Kolunžija održala oktobra 2004. u novosadskoj Sinagogi. Pored uzbudljivog
i zavodljivog neposrednog otiska jednog posebnog trenutka, koji
svaki uspešni live snimak podrazumeva, novi nosač zvuka ovdašnje
pasionirane pobornice savremen muzike, svedoči o njenoj jedinstvenoj,
retkoj i neponovljivoj poetici interpretacije koja prevazilazi okvire
uobičajene izvođačke prakse i koja se očituje na nivou izbora dela,
dramaturgije koncerta i načina izvođenja.
Ratličita generacijska,
i jezička provenijencija zastupljenih autora, od onih najstarijih,
u internacionalnim razmerama kultnih imena Luja Andrisena (Louis
Andriessen) i Mauricija Kagela (Mauricio Kagel), preko sredovečnih
Vuka Kulenovića i Miloša Raičkovića koji svoju karijeru poslednjih
desetak godina grade u SAD, do najmla]e Irene Popović koja se trenutno
usavršava u Salcburgu, ne izaziva, kao što bi se moglo očekivati,
tenziju među izabranim delima nastajalim u rasponu od skoro trideset
godina, niti ostavlja utisak neujednačene muzičke supstance. Naprotiv,
pojednostavljena klavirska faktura i forma na makro-planu uz istovremenu
raskoš tembra, tušea i mikro-dinamičkih promena, cirkularni način
muzičkog mišljenja i tumačenja, odsustvo plakatnih inovacija nedoknađeno
diskretno ali bogato inoviranim zvukom koji se pomalja izd drugačijeg
tumačenja prepoznatljivih pijanističkih konvencija i praksi... svi
ovi i slični elementi, približavaju različite rukopise i sabiraju
ih u utisak celine. Prelidi, tokate, klavsenski i šaputavi klavir,
eufemistički prikrivene, ironično intonirane ili prenaglašene poruke,
konvergiraju jedni ka drugima i ulivaju se u jedinstven tok.
Težnja ka celom i jedistvenom
zvučnom prostoru i podneblju postugnuta je dramaturgijom ovog programa-koncerta
koja, kao i uvek kada je Nada Kolundžija u pitanju, predstavlja
rezultat harmonizovanog, intuiivnog i intelektualnog procesa. čini
da se on prima kao teško deljiva celina kao da je reč o izjednačavanju
zvučnog sa vodenim i/ili vazdušnim elementom. Asimetričan tok jedne,
uslovno rečeno velike "polistilistične" svite, počiva
na dva uporišta većeg obima i kumulativne energije: program otvara
Kulenovićev Virdžinal, razvijeni desetominutni prelid koji samo
u prvom sloju usisava zvuk i tehniku klavirskog pretka a globalno
"razmatra" orguljeske i dramske potencijale instrumenta,
dok se Kagelova petnaestominutna kompozicija Na dirkama, takođe
eufemističnog podnaslova Etida za klavir koja se, smeštena pred
kraj ovog programa, doživljava kao kulminativni plato. Andrisenova
kompozicija Tokata - Slika Gistava Moroa (Moreau) i ironočno pitoma
Muzika-odnosno-opet quasi-tokata Miloša Raičkovića na šest nota
neprekrivene "poruke" i manifestonog "stava"-B-A-G-D-A-D.
Poput anti-finala i upozorenja da je reč o otvorenom programskom
konceptu, kraj će označiti dualistička minijatura Tišina i ništa,
za šaputavi klavir, tj. za klavir i šaptača Irene Popović, čiji
bi naslov mogao da bude pozajmljen projektu nade Kolundžije u celini.
U skladu sa demijurški-rediteljskim
postupkom Nade Kolundžije, njena interpretacija je istovremeno prisna
i distancirana, ritualna i racionalna, intimistički bliska sa klavijaturom
i čitavim gigantskim mehanizmom instrumenta kao totalitetom muzike,
empatijski povezana sa supstancom izvedenih dela i - paradoksalno
otuđena od njihovih autora u pokušaju da što rigoroznije prenese
zapise i da kontroliše sve predvi]ene zvuke i njima pripadajuće
tišine.
Upravo iz antagomizma
zvučnog hedonuzma i razmicanja njegovih granica, s jedne, i težnje
za apsolutno tačnim prenošenjem notnog teksta, s druge strane, između
idealizacije muzike kao tajne i transparentnog dokumentarnog trenutka
-bez-povratka u kome se ona događa, ističe napeta, usijana koncentracija
ovog na prvi pogled "lakog" i neproblematično vedrog programa.
A la Satie!
Jer, u dubini poetike "balansiranja na žici" Nade Kolundžije
prepoznaje se Satijeva subverzivnost bez koje ne bi moglo da napisano
ni izvedeno i jedno delo koje figurira na ovom odličnom diskografskom
artefaktu.
*
DAN,
mart 2005. PODGORICA
Velika
scena Crnogorskog narodnog pozorišta, Podgorica, Međunarodni festival
"A tempo"
*
Veoma upečatljivo,
izražajno i nadahnuto...
*
Radio
emisija KULTURNI KRUGOVI, januar 2005.
Zorica Premate
Svečana
sala Skupštine grada, Beograd, ciklus "Musica nova"
*
U utorak, 25. januara,
u Svečanoj sali Skupštine grada u okviru ciklusa "Musica nova"svirala
je pijanistkinja Nada Kolundžija, umetnica čiji je dugogodišnji
afinitet prema savremenoj muzici oformio, za naše prilike, sasvim
specifičnu karijeru.
...Lična izvođačka poetika Nade Kolundžije rascvetala se u interpretaciji
buketa od pet nedugih valcera autora 20. veka: od Šenbergovog Valcera
iz opusa 23, preko Ligetijevog Valcera iz njegove rane, neoklasične
zbirke "Musica ricercata", potom Satijevog valcera "Želim
te", do minimalističkog "Modernog ljubavnog valcera"
Filipa Glasa i kratkog valcera iz rane postmoderne faze Luja Andrisena.
Svaki od ovih malih komada, ličio on na našu standardnu predstavu
o valceru više ili manje, dobio je pod prstima Nade Kolundžije svoj
odgovarajući, stilski i izvođački nepogrešivo odabran zvučni izraz.
... Vrhunac koncerta bilo je premijerno izvođenje kompozicije "Paleas
de Mari" američkog avangardnog kompozitora Mortona Feldmana...
U interpretaciji te obimne kompozicije jednostavnih pijanističkih
zahteva, iskazala se u punom svetlu individualna poetika pijanistkinje:
visoka inteligencija, specifična, savremena imaginacija, gvozdena
samokontrola i do krajnosti prefinjen tuše.
... Ono sto je Nada Kolundžija, svojom neverovatnom veštinom u baratanju
malim, beznačajnim, čak trivijalnim pijanističkim zadacima učinila
na kraju svog koncerta bilo je nenametljivo navođenje svakog pojedinog
slušaoca da dospe do vedrog mira sa samim sobom. A to mogu da ostvare
samo najveći umetnici zvuka.
*
Velika
sala Studentskog kulturnog centra, Beograd, projekat "Kompozitori
u prvom licu"
*
...Kolundžija je kreirala jedinstvenu atmosferu "osluškivanja"
razlika u sličnostima, bez mnogo suvišnih gestova (mada u slučaju
kompozicije Irene Popović sasvim u maniru izvođača eksperimentalne
muzike, kroz ispitivanje odnosa tišine i zvuka, zapravo ispitujući
mogućnosti soptvenog glasa/tela). Nepretencioznošću, koja je oduvek
bila njen zaštitini znak, uspela je da poentira ključne tačke u
svom kreativnom procesu, ne dozvoljavajući samim tim da se u pitanje
dovodi kvalitet pojedinih dela koja su se našla na programu.
Emisija III programa radio Beograda, Muzički događaj, oktobar
2004.
Vesna Mikić
Velika
sala Studentskog kulturnog centra, Beograd, projekat "Kompozitori
u prvom licu"
*
...Tako je prvo koncertno
veče projekta "Kompozitori u prvom licu" u velikoj dvorani
SKC-a, na pozornicu izvelo kultnu beogradsku pijanistkinju Nadu
Kolundžiju.
..ovaj resital Nade Kolundžije kakav najzad jeste, bio je moguć
zapravo samo u njenoj interpretaciji. Nalik sunčanom disku na sceni
koji šiklja poput klavirskog gejzira iskljućivo prema gore, Kolundžija
je jedina koja neuhvatljivu elektronsku strukturu dela prevodi u
humani entitet sa plemenitom jasnoćom. Veoma uzbudljivo.
DANAS, septembar 2004. BEOGRAD
Zorica Kojić
Velika
sala Studentskog kulturnog centra, Beograd, projekat "Kompozitori
u prvom licu"
16-19. septembar 2004. godine
"...
programske dopune (Virdžinal Vuka Kulenovića, Sonata Miloša Raičkovića,
Na dirkama - etida za klavir Mauricija Kagela i Tišina i ništa za
šaptača i klavir Irene Popović) su se, kako po tipu klavirskog pisma,
kao i po svojim stilskim svojstvima, skladno uklopile u preostali
deo programa (Andrisenove Slika Moroa i odlomci iz zbirke Uspomena
ruža i Good Bach Jasne Veličković). Za ovakav sadržaj programa očigledno
je bila zaslužna i sama pijanistkinja. Kroz stvaralačka lica autora
čija su dela bila na programu, ona je pokazala i svoje prvo "izvođačko"
lice - poetično i suptilno, bez bilo kakve zvučne ili gestualne
artificijelnosti i prenaglašenosti, sigurno i pouzdano - ono koje
je beogradska publika naklonjena savremenom zvuku već mnogo puta
čula, kako na javnim nastupima, tako i na nosačima zvuka.
... otvaranje festivala s pravom pripalo pijanistkinji sa dugim
iskustvom u interpretaciji savremene muzike..."
Ivana
Stamatović, Pluralna lica kompozitora našega doba
Muzički talas br. 31, Beograd, CLIO, 2005.
Velika sala Studentskog kulturnog centra, Beograd, multimedijalna
proslava rođendana Erika Satija
*
Kolundžija, ta zračeća
Marianne Faithfull i Nico domaćeg avangardnog pijanizma, te visokoinspirativni
profesor beogradske Muzičke Akademije, koja je svojim predmetom
otvorila mnogo koji prozor na uglavnom uparloženim ličnim studentskim
stanjima duha...
DANAS, 2001. BEOGRAD
Zorica Kojić
Nada Kolundžija, kompakt disk sa delima Erika Satija
*
Centar za savremenu
umetnost i fotografiju objavio je disk Nade Kolundžije, izvanrednog
i dobro poznatog tumača novije muzike za klavir...Imamo sreću što
Nada Kolundžija svira Satija sa neskrivenim nadahnućem, neobično
duhovito i samosvojno, a pre svega s jednim krajnje elegantnim,
urođenim osećajem za jednostavnost...
Nema sumnje da će kompakt disk sa najpoznatijim klavirskim delima
Erika Satija kod nas verovatno postati bestseler...
POLITIKA, mart 2000. BEOGRAD
Mirjana Ognjanović
Muzej pozorišne umetnosti Srbije, Beograd, ciklus "Klasici
XX veka i naši savremenici"
*
Nada Kolundžija je
pouzdan tumač i kompozicija klasičnog repertoara, ali za našu sredinu
posebno dragocena kao oduševljeni interpretator savremene muzike,
omogućavajući da kod nas zazvuče mnoga strana dela koja bismo inače
čuli samo sa snimaka, podjednako se angažujući i za domaće stvaralaštvo,
dajući mu time često i važan podsticaj...
Emisija III programa radio Beograda, 1992.
Melita Milin
Dvorana Ujedinjenih nacija, Njujork
*
Najzad puna saglasnost
u palati Ujedinjenih nacija u Njujorku. Prepuna dvorana, koja nosi
ime tragično nastradalog generalnos sekretara Daga Hamaršelda, ovacijama
je označila kraj klavirskog koncerta naše umetnice Nade Kolundžije,
koja je bravurozno tumačila svoj "spesijalitet" muziku
20. veka.
NOVOSTI, 1991. BEOGRAD
Bora Komad
Jovan i Nada Kolundžija, Jane Mallett Theatre, Toronto
*
Violinista i pijanistkinja
su "sijali" u raznovrsnom programu...
Mocartova šarmantna dvostavačna sonata br.6 u G-duru poverila je
značajnu ulogu deonici klavirua. Brilijantno izvođenje pijanistkinje
Kolundžije obeleženo je izuzetnim fraziranjem i lakoćom interpretacije.
To je bio pravi primer preciznosti zajedničkog sviranja...
THE GLOBE AND MAIL, 21. novembar 1986. TORONTO
John Kraglund
Sala Fakulteta muzičke umetnosti, Beograd, ciklus radio Beograda
"Musica viva"
*
Veče moderne muzike
Koncert pijanistkinje
Nade Kolundžije...imao je draž u još jednom susretu sa izuzetnim
interpretatorom savremene muzike. Dok mnogi izvođači ovu muziku
izvode zato što moraju ili misle da tako treba, Nada Kolundžija
joj se posvetila iz uverenja.
...Na ovom koncertu muziku i netalentovanih i inventivnih autora
svirala je kao da su vrhunski stvaraoci, kao da su svoja klavirska
dela pisali samo za nju. Eruptivna moć samo je jadan od kvaliteta
tog uživljavanja u muziku. Najvažnija njena osobina je neograničena
mogućnost "iščitavanja" partiture i nadgradnja dela...
POLITIKA, maj 1986, BEOGRAD
Branka Radović
Jovan i Nada Kolundžija, dvorana Kolarčevog narodnog univerziteta,
Beograd
Ciklus "Internacionalni majstori"
*
Program sonatne večeri
koji je obuhvatao dela Mocarta, Betovena i Bramsa, odavao je ne
samo umetničku ozbiljnost i visoke interpretativne mogućnosti dua
već i želju da se udovolji uvek aktuelnoj potrebi publike za proverenom
klasikom....Svirajući ova dela kao savršeno uigran kamerni duo,
u kojem istaknutu i sjajno izgrađenu ulogu ostvaruje pijanistkinja
Nada Kolundžija, umetnici su svoj renome potvrdili na impresivan
način...Savršeno precizno, tehnički besprekorno i muzikalno osmišljeno,
sviranje Nade Kolundžije je bilo više od klavirske pratnje, prerastajući
u čin zajedničkog muzičkog iskaza, inspirativnog međusobnog "služenja"
i jedinstvene kreacije...
POLITIKA, 1986. BEOGRAD
Milena Pešić
Jovan
i Nada Kolundžija, Little Theatre, Bombaj
*
Pijanistkinja je bila
u izuzetnom skladu sa violinistom, pri čemu je pokazala svoj senzibilitet.
...spoj dva instrumenta je bio vrhunskog kvaliteta... Pijanistkinja
je imala potpunu kontrolu, koja je bila obeležena senzibilnošću
i kreativnošću.
THE TIMES OF INDIA, 18. mart. 1986. Bombaj
Jovan
i Nada Kolundžija, Nehru Memorial Auditorium, New Delhi
*
Nada Kolundžija pokazala se kao visoko nadareni pijanista u delima
za klavir i violinu. Bilo je nemoguće odoleti njihovoj strasnoj,
ali uvežbanoj interpretaciji. Sa izuzetnom pokretačkom snagom i
lirizmom, duo je izveo Betovenovu sonatu u G-duru, Op.30.
Snažna pijanistička interpretacija je publiku ostavila bez daha...
HINDUSTAN TIMES, 18.mart 1986, NEW DELHI
Malviya Nagar
Jovan
i Nada Kolundžija, ciklus "Subotom u Lisinskom", Zagreb
*...kao
posebnu kvalitetu ovog koncerta valja istaknuti postignuto zajedništvo
muziciranja s pijanisticom Nadom Kolundžijom. Sigurnošću i decentnošću
svoje svirke Nada Kolundžija bila je više nego pratilac solista,
bila je muzikalni i uigrani suradnik koji ravnopravno dijeli uspeh.
VIJESNIK, 1986. ZAGREB
Bosiljka Perić Kempf
Jovan
i Nada Kolundžija, El Teatro Colon, La Coruna
*Nada
Kolundžija je kao pijanista bila veoma dobar saradnik. U potpunosti
se saživljava sa partiturama i pokazala je veoma izražen senzibilitet...
Jovan
i Nada Kolundžija, Sala Gavo, Pariz
*
duo je odisao otmenošću
i prefinjenošću...
LE PARISIEN, 14.mart 1985. PARIS
Jovan
i Nada Kolundžija, Knežev dvor, "Dubrovačke ljetne igre",
Dubrovnik,
*
Vrhunac umijeća
...Muziciranje Nade Kolundzije
mogli bismo izdvojiti ne samo kao izvrsnu klavirsku pratnju nego
i kao poseban glazbeni doživljaj.
SLOBODNA DALMACIJA, juli 1984, SPLIT
Jovan
i Nada Kolundžija, Knežev dvor, "Dubrovačke ljetne igre",
Dubrovnik,
*
Uz Jovana Kolundžiju
za klavirom je bila sestra mu Nada Kolundžija, bez čije izvanredne,
punokrvne suradnje ne bi bilo savršena umjetničkog pjeva violine
i glasovira.
VIJESNIK, 1984. ZAGREB
Miljenko Jelača
Jovan
i Nada Kolundžija, Krčka kripta, Krk
*...vrhunska
klavirska pratnja Nade Kolundžije ...
NOVI LIST, 1983, RIJEKA
Jovan
i Nada Kolundžija, Narodno pozorište, Zenica
*
Nada Kolundžija ponovo
se potvrdila kao izvanredan i zahvalan muzički saradnik, koji je
svojom bogatom muzičkom maštom, temperamentom, muzikalnošću i tehničkom
pripremljenošću, dala poseban ugođaj ovom nesvakidašnjem koncertu.
NAŠA RIJEČ, 1983, ZENICA
Stanislav Selak
Jovan
i Nada Kolundžija, Daytona Beach Community College, Daytona Beach
*
Već na početku koncerta
moglo se zaključiti da je njegova sestra Nada bila kompetentan saradnik
za klavirom... Njen doprinos uspehu koncerta bio je ogroman. Čuli
smo sjajno izvođenje poznate Frankove sonate u A-duru...pijanistička
podrška bila je senzitivna, muzikalna i ubedljiva...
DAYTONA BEACH SUNDAY NEWS-JOURNAL, 31.oktobar 1982. DAYTONA BEACH
Drew Murphy
Jovan
i Nada Kolundžija, Blackwell Auditorium at Randolph-Macon College,
Ričmond
*
Pre nego što je koncert
bio završen, slušaoci su poželeli da Nada Kolundžija izađe na scenu
sama, kako bi stekli dublji uvid u muzičko umeće koje ona nesumnjivo
poseduje...
RICHMOND NEWS LENDER, 9.oktobar 1982. RIČMOND
Francis Church
Jovan
i Nada Kolundžija, Randolph-Macon College, Ričmond
*
Sa violinistom je
nastupila njegova mlađa sestra Nada Kolundžija. Iako najavljena
kao pratnja, njena uloga je tokom izvođenja prerasla u solističku.
Kao i njen brat, Nada Kolundžija posvećuje raskošnu pažnju tonu,
kao i dinamičkim kontrastima i zanosnom fraziranju - njen Šuman
bi bio nešto što se mora čuti.
RICHMOND TIMES - DISPATCH, 9.oktobar 1982. RIČMOND
C.A.Bustard
Jovan
i Nada Kolundžija, Tuesday Musical Club, San Antonio
*
Dva izvođača su imala
toliko intenzivno usredsređeno izvođenje da su postigli da njihovi
instrumenti komuniciraju vatreno, strasno i osećajno. Svakako je
celovito Jovanovo izvođenje blještalo brilijantnom tehnikom i artikulisanom
interpretacijom, ali je publika sve vreme bila impresionirana Nadinom
suptilnom i delikatnom pratnjom. Njihov zajednički nastup bio je
nagrađen zasluženim dugotrajnim aplauzom...
THE RANGER, oktobar 1982. SAN ANTONIO
Lillian Thomas
Jovan
i Nada Kolundžija, Gaillard Municipal Auditorim, Čarlston
*
Frankova sonata u A-duru, koja je usledila, dala je još snažniji
uvid u osećajnost i virtuoznost i pijaniste i violiniste. Suptilno
nijansiranje violine i široki melodijski zamasi klavira, koji su
se ujedinili u izvođenju prvog stava, bili su duboko ekspresivni.
U drugom stavu, virtuoznost pijaniste bila je lepo usklađena sa
uzbudljivom interpretacijom violiniste.
Senzitivnost, nijansiranje i burno uzbuđenje bili su toliko savršeno
usklađeni, da se publika jedva uzdržala da ne zatapše posle drugog
stava...
THE NEWS AND COURIER, 6. oktobar 1982. ČARLSTON
Claire Mc Phail
Povodom
LP- sa delima Džona Kejdža: Sonate i interludijumi i Muzika za Marsela
Dišana
*...Sa
mnogo smisla za novu muziku (sto je i jedna od njenih osnovnih preokupacija)
ova dela izvodi Nada Kolundžija na prepariranom klaviru, jedan od
najagilnijih članova muzičke redakcije SKC-a. Posebno pleni njena
sposobnost da na izvođačko-praktičnom planu sa izrazitom koncentracijom
i snagom pronikne u sve - ili gotovo sve- movense savremenog, ma
koliko estetski zamršenog dela.
DNEVNIK, maj 1982. NOVI SAD
*
Nada Kolundžija je bila prva koja je u našoj zemlji izvodila dela
Džona Kejdža...Visoki nivo muzičke osetljivosti...
STUDENT, mart 1982. BEOGRAD
*
Klaviristkinja Nada
Kolundžija je i ovom interpretacijom potvrdila svoje izvanredne
sposobnosti pronicanja u zahteve različitih stilova novije muzike.
POLITIKA, juni 1982. BEOGRAD
Velika
sala Studentskog kulturnog centra, Beograd
*
Činjenica je da se
u našoj zemlji jedino pijanistkinja Nada Kolundžija dosledno i bez
straha upušta u avanture kao što su celovečernji resitali na kojima
je do sada izuzetno nadahnuto predstavljala kompozicije XX veka...
Beograđani su imali priliku da uživo čuju preparirani klavir zahvaljujući
Nadi Kolundžiji...
STUDENT, 1981. BEOGRAD
Marina Nikolić
Jovan
i Nada Kolundžija, Srpsko narodno pozorište, Novi Sad
*
Frankova sonata, prava
simfonija za violinu i klavir, vrhunski je izedena u drugom delu
koncerta. Upravo u njoj došao je do izražaja kompaktan zvuk brata
i sestre Kolundžije i njihova savršeno usklađena interpretacija.
Njihovo tumačenje Frankove poznoromantičarske muzike dostiglo je
kulminaciju u trećem stavu, koji ćemo pamtiti kao jedno od vrhunskih
ostvarenja ove sezone.
DNEVNIK, 1981, NOVI SAD
Dušan Mihalek
Muzički
salon Studentskog centra, Zagreb
*
Nada Kolundžija prilazi
ovim zapisima s njihove intimnije strane. Njen umjetnički pristup
Schönbergovim skladbama nameće dimenziju dopadljivosti, koja im
je uvijek bila osporavana, proširujući tako izražajne modalitete
glazbenog govora.
ZVUK,1981.
Sanja Raca
Muzički
salon Studentskog centra, Zagreb
*
Interpretacija Nade
Kolundžije zaslužuje posebnu pažnju već i stoga, što je ovaj njen
izbor repertoara vrujedan sam po sebi. Ne zapostavljajući nameru
da informira, pijanistica je u prvom redu nastojala ponuditi vlastito
viđenje Šenbergovog istraživačkog puta......Ono što se može zaključiti
na osnovu takve interpretacije jest da je Šenbergova muzika daleko
"pitomija" nego što se misli, a da je i vrlo "slušljiva"
ako se dobro svira.
VIJESNIK,1981. ZAGREB
Đurđa Otržan-Švacov
Velika
sala Studentskog kulturnog centra, Beograd
*
Kejdž i Kolundžija - ispred svih?
...Najzad,
sta reći o Nadi Kolundžiji, a da se ne ponovi veoma povoljan i visok
sud o njenom sviranju, koji je istaknut i prošle godine prilikom
njenog izvođenja celokupnog klavirskog opusa Arnolda Šenberga. Ono
što je u ovom trenutku važnije, jeste činjenica da se ovaj koncert
pojavljuje kao svetla tačka u jednoličnosti i sivilu beogradskog
muzičkog života. Ako se ima u vidu da Nada Kolundžija za godinu
dana beogradskoj muzičkoj publici premijerno predstavlja kapitalna
dela svetske muzičke avangarde XX veka, onda to ima svoju težinu
koja još više povećava značaj ovog koncepta. Njeno pregalaštvo u
muzičom životu Beograda predstavlja izuzetak i u širim jugoslovenskim
razmerama.. Kad se uzme u obzir još i to da je naša, beogradska
muzička svest u suštini ograničena tradicionalizmom, onda Nada Kolundžija
neposredno"radi" na probijanju njenog "plafona",
na otvaranju novih vidika, na obogaćivanju i proširenju perceptivnih
mogućnosti našeg sluha, muzičke svesti i uopšte - ovog našeg skučenog
nacionalnog muzičkog duha.
I zato: - (Džon Kejdž i) Nada Kolundžija ispred svih?
STUDENT,
maj 1980, BEOGRAD
Miodrag Lazarov
Studio
"M", Novi Sad
*
Vrhunac sezone
...Jovan i Nada Kolundžija,
doneli su kreacije koje svojom zanimljivošću i inventivnošću ulaze
u vrhunac ovogodišnje novosadske koncertne sezone...
DNEVNIK, maj 1980. NOVI SAD
Marija Adamov
Nada
Kolundžija, Studentski kulturni centar, Beograd
*
Nada Kolundžija ili kulturni događaj par exellance!
...Staviti
sebi u zadatak da se integralno interpretira celokupni klavirski
opus takve značajne ličnosti u novijoj istoriji muzile kao što je
Arnold Šenberg, označava:
- raritet posebne vrste
- visoku svest, samopouzdanje i osećaj, takoreći nečeg misionarskog
u sebi, što je sve svojstveno samo najvećim interpretatorima
Nada Kolundži/ja je interpretator sa izvanrednim osećajem za ritam;
dalje, poseduje duboku koncentraciju i misaonu predispoziciju. ...Ona
je svojom autentičnošću i posebnošću interpretacije dospela do tačke
koja svojom zrelošću upravo začuđuje, i svakako je u našim okvirima
nedostignuta, tim pre kada se ima u vidu da je Nada Kolundžija u
Beogradu pionir, i da naprosto nema nikog drugog koji bi mogao da
je uputi u tajne Šenbergovog (šire -avangardnog uopšte) interpretativnog
tonusa. Prepuštena samoj sebi, Nada Kolundžija je crpla iz sebe
same, iz digniteta svoga muzičkog bića onu dubinu koja se (može
biti) graniči sa samom kontemplacijom...
STUDENT, mart 1979. BEOGRAD
Miodrag Lazarov
Nada
Kolundžija i Nikola Srdić, "Dani muzike" u Herceg Novom
*
...ona je potvrdila
svoj fascinantni afinitet prema muzičkom idiomu druge polovine XX
veka, ozvučivši dela jasno u formalno strukturalnom pogledu i zrelo
pijanistički. ...uz klavirsku saradnju Nade Kolundžije nastupio
je iste večeri klarinetista Nikola Srdić...Njihov koncert je označio
interpretativni vrhunac ovogodišnjih "Dana muzike"
NOVOSTI, BEOGRAD
Snežana Nikolajević
Narodna
biblioteka, Beograd
*
Sa izvanrednom koncentrisanom
usmerenošću za objektivni kristalizovani izraz, pravim šenbergovskim
tušeom, kroz složenu akcentuaciju, oslobođenu subjektivne senzibilnosti
minulih stilova, ona je u svom tragačkom pristupu došla do novih
izražajnih spoznaja i novih zgusnutih emotivnih valera. Nada Kolundžija
uverila nas je da je put koji je izabrala u svom klavirskom opredeljuenju
presudan i za njen dalji razvoj i veoma značajan za razvoj savremene
klavirske kulture kod nas.
Zamašan poduhvat. Zamašno dostignuće.
POLITIKA,1979.
BEOGRAD
Enriko Josif/*
|